April 17, 2018 in Uncategorized

Kreativno hodanje

Mnogi ljudi su, kako piše časopis Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory and Cognition do najboljih ideja došli hodajući. Istraživanja su pokazala da aerobne vežbe čuvaju kognitivne funkcije kod ljudi čak i u dubokoj starosti, ali do sada se još uvek ne zna pouzdano kako to hodanje, kao nearobna aktivnost, stimuliše kreativne aktivnosti.

Za i protiv hodanja

Naučnici su sproveli eksperiment koji je trebalo da pokaže da li su ljudi zaista kreativniji kada hodaju. Pred ispitanike su postavljena tri divergentna zadatka (divergentno razmišljanje se koristi za generisanje kreativnih ideja ispitujući različita moguća rešenja).

Rezultati, do kojih se došlo tokom ovog ekperimenta, dokazali su da su ispitanici koji su hodali (bez obzira u kojim uslovima) pokazali u proseku 60% bolje rezultate od onih koji su zadatke rešavali sedeći.

Istraživači su bili iznenađeni rezultatima – zadivljujuća je činjenica da čak i hodanje u ograničenom prostoru, među jednobojnim zidovima ima veći učinak na misaoni proces nego razmišljanje u sedećem stavu. Čak i nakon hodanja, još jedno vreme je nivo kognitivnih aktivnosti veoma visok.

HODANJE ŠIRI VIDIKE

Istraživanje je pokazalo da ljudi dok hodaju dolaze do dubljih uvida i imaju širu perspektivu u sagledavanju problema.

No, kako kažu naučnici, kada je potrebno fokusirano razmišljanje bolji rezultati se postižu kada se radi sedeći. Zaključak bi mogao da bude sledeći: ukoliko želite da razmrdate mozak, da neki problem sagledate iz različitih uglova, izađite na svež vazduh, a ukoliko treba da se fokusirate na jedno rešenje, bolje je da ostanete u svojoj stolici.

Naravno, šetnja nas neće pretvoriti u genijalce, ali je idealna za razvijanje kreativnosti. Fizička aktivnost je izuzetno značajna za naše zdravlje, ali nakon ovog otkrića imamo i motiv više za šetnju – dok hodamo mi aktiviramo i male sive ćelije. Ovo je dobar podsticaj da barem deo dana provedemo šetajući, na putu do posla, na pauzi za ručak ili poslepodne umesto dremanja. Bićemo svakako zdraviji, a možda nam i neka fascinantna misao padne na pamet.

Mnogi veliki umovi su do najboljih ideja došli upravo hodajući. Grčki filosofi su svoje učenike vodili u šetnje i u hodu im držali predavanja. Sve češće se ljudi odlučuju za aktivan odmor – obilazeći znamenitosti nekog mesta ne odmaraju samo telo nego relaksiraju i mozak od svakodnevnih briga i obaveza. Poznato je da je pokojni Stiv Džobs držao sastanke „u hodu“. I osnivač Fejsbuka Mark Cukerberg praktikuje kreativne šetnje. Bitno je da zapamtimo da nije važno gde hodamo dok god hodamo. Nije okolina ta koja stimuliše naše kreativne moći već sama šetnja. Naučnici još nisu utvrdili tačnu vezu između šetanja i kreativnog mišljenja, ali nas to ne sprečava da se dignemo sa stolice i počnemo da hodamo. Vidimo se!

Autor: Merima Aranitović




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

By browsing this website, you agree to our privacy policy.
I Agree